Ok, znamo – praznici su vreme kad se jede najbolje, kad su svi kod kuće, a Instagram gori od slika šarenih jaja, ali da li ste se ikad zapitali zašto se u pravoslavnoj tradiciji jaja farbaju baš na Veliki petak?
Ne, nije samo zato što baka tako kaže
Veliki petak je jedan od najozbiljnijih dana u hrišćanskom kalendaru – dan kada se obeležava Hristovo raspeće. To je dan tuge, tišine i poštovanja. Nema muzike, nema veselja, pa čak se i u ishrani ljudi uzdržavaju od bogate hrane.
Zato deluje pomalo čudno što baš tog dana kreće festivalski mood sa farbanjem jaja, zar ne?
A šta jaje uopšte simbolizuje?
U hrišćanstvu, jaje simbolizuje novi život i vaskrsenje. Kao što pile izlazi iz zatvorenog jajeta, tako i Hristos izlazi iz groba – život pobeđuje smrt. Zato se jaja farbaju, dele i poklanjaju za Vaskrs, kao simbol nade i novog početka.
Zašto crvena boja?
Tradicionalno prvo jaje se farba u crveno, i to upravo na Veliki petak. Ta boja simbolizuje Hristovu krv koja je prolivena za čovečanstvo. To “prvo crveno jaje” se često zove i čuvarkuća – čuva se u domu cele godine kao simbol zaštite.
Ostala jaja mogu biti šarena, sa raznim forama – od listova, gumica, do modernih nalepnica i zlatnih folija. Kreativnost je totalno dobrodošla!
Farbanje jaja – porodični bonding time
Ono što ovaj običaj čini još lepšim je što okuplja porodicu. Farbanje jaja nije samo “must-do” stvar pred praznik – to je trenutak kad se svi smire, pričaju, slušaju neku laganu muziku, i stvaraju male umetnosti koje posle ponosno dele.
I da, svi imamo jedno jaje koje ispadne katastrofa, ali i to bude hit
Na kraju dana, farbanje jaja nije samo tradicija – to je poruka. Poruka života, ljubavi, porodice i nade. I da, prilika da pokažeš svoju kreativnost i uživaš u momentu.
Zato kad sledeći put budeš umakao jaje u boju, znaj da je to više od ukrasa – to je deo priče stare hiljadama godina. I ti si deo nje.
Naša organizacija dobila je podršku Vlade Švajcarske kroz projekat „Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT”, koji sprovode Helvetas Srbija i Građanske inicijative. Mišljenje koje je izneto u ovom članku je mišljenje autora i ne predstavlja nužno i mišljenje Vlade Švajcarske, Helvetasa ili Građanskih inicijativa.
„Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT” je projekat Vlade Švajcarske čiji je cilj aktivno građansko društvo u kome građani više učestvuju u procesu donošenja odluka, naročito na lokalnom nivou.
Čitaj i (povezano sa temom):