Vreme starijeg neolita je vreme u koje se smeštaju počeci grada Loznice. Arheološki podaci nam govore dosta o narodu koji je živeo ovde, a to su Iliri. Velike promene nastupaju u toku rimskog osvajanja ove oblasti, pa tako Jadar pripada rimskoj provinciji Dalmaciji.
Loznica dobija ime po čuvenoj lozi koja se gaji još od vremena rimskog cara Proba. Nemanjići su bili pobožni vladari, zbog toga imamo prvi pomen Loznice u povelji kralja Milutina kada je Dragutinova žena Katarina podigla manastir Tronošu (1317). Iako se prvi put pominje u srednjem veku, u tom periodu se Loznica slabo pominje. Po podatku iz 1533. godine, Loznica je pretežno naseljena muslimanima, od 37 kuća, 26 je bilo muslimanskih, te 11 pravoslavnih. Loznica i Jadar 1600. godine ulaze u sastav Zvorničkog sandžaka. Loznica i Jadar ulaze u sastav Kneževine Srbije za vreme Miloša Obrenovića, donošenjem hatišerifa sultana Mahmuda II, novembra 1833. godine, o pripajanju šest otrgnutih nahija Srbiji. Priključivanjem Loznice i Jadra teritoriji Kneževine Srbije, posle 1834. godine, ukinuto je tursko vlasništvo nad zemljom, i ona je proglašena za slobodni seljački posed čime su ukinuti feudalni odnosi.
Loznica mirno živi svoj život sve do ratova (1912-1913) i Prvog svetskog rata, a zatim polako njen razvoj počinje da opada upravo zbog rata. Po završetku Prvog svetskog rata Loznica je grad od samo 5000 stanovnika. U lozničkom kraju se ljudi u najvećem broju bave poljoprivredom, što je dosta ugrozilo Loznicu i Lozničane 1930. godine, kada su pale cene poljoprivrednih proizvoda. Loznica se oporavlja i posle toga, međutim, Drugi svetski rat je u tome zaustavlja.
Loznica renesansu svoje privrede, kao i mnoge opštine tadašnje Jugoslavije, doživljava krajem 50-ih godina prošlog veka izgradnjom ,,Viskoze“, fabrike koja biva poznata širom bivše države. Loznica se razvija i industrijski, ali i kulturno i obrazovno. Loznica dobija 5 osnovnih, 4 srednje i muzičku školu. Rekonstruisan je Vukov dom kulture, izgrađen Sportsko rekreativni centar „Lagator” i Zdravstveno medicinski centar „Dr Milenko Marin”.
Loznica od grada u kom živi 4000 ljudi došla je, prema popisu iz 2011, do 19.212 stanovnika u samom gradu, te 84.925 na teritoriji opštine.
piše Veljko Simović