Zigmund Frojd (6. maj 1856. – 23. septembar 1856) bio je austrijski lekar, psihijatar i tvorac psihoanalize. Frojd je ceo život proveo u proučavanju ljudske duše i pronalasku načina kako je izlečiti nakon emotivnih rana. On je smatrao da je mentalno zdrava osoba ona koja je u stanju da voli i da radi. Mentalno zdravlje predstavlja osnovu za naše emocije, mišljenje, komunikaciju, učenje, psihološku otpornost i samopouzdanje.
Uspostavio je nekoliko pravila koja pomažu u uklanjanju anksioznosti i pomažu da bolje razumemo sebe i svoje misli. Frojd je otkrivao uzroke ljudske patnje i iza sebe ostavio nasleđe koje može pomoći u negovanju duše i mentalnog zdravlja. Bio je glavni osnivač i predstavnik psihoanalize. Izneo je teoriju po kojoj je čovek nesvesno biće, bez mogućnosti slobodnog odlučivanja i rasuđivanja, koji čak ne može ni da vlada samim sobom. Njegovo razmišljanje se ne slaže sa današnjim tradicionalnim shvatanjima čoveka.
Kako je bio jedan od najuticajnijih psihologa njegovo razmišljanje i ideje počele su da se provlače u mnogim područjima nauke, umetnosti, u psihologiji, psihijatriji, sociologiji, socijalnom radu, mentalnoj higijeni, književnosti, vaspitanju,…. taj njegov uticaj nazivao se frojdizam. Njegova teorija o psihoanalizi se i danas proučava na fakultetima.
Neki od njegovih citata pomažu i ljudima koji se ne bave psihologijom i psihoanalizom da spoznaju sebe:
„Jedina osoba sa kojom bi trebalo da se upoređujete jeste vi u prošlosti. I jedina osoba koja bi trebala da bude bolja od vas jeste vi u sadašnjosti.“
„Dobra vežba za mentalno zdravlje jeste da budete potpuno iskreni prema sebi.“
„Snagu i samopouzdanje ne treba tražiti oko sebe, već u sebi. One su uvek bile tu unutra.“
„Depresija nije ništa drugo do zaleđeni strah.“
„Biti potpuno iskren sa sobom je najbolja mentalna vežba.“
„Potisnute emocije ostaju u čoveku i imaju ogroman uticaj na njega.“
„Ponekad je sreća postizanje snova koji se nisu ispunili u detinjstvu.“
„U ljubavnoj vezi ne možete jedni druge poštedeti, jer to može dovesti samo do otuđenja. Ako postoje poteškoće, morate o njima jasno govoriti i otvoreno ih prevazići.“
„Zauzetu osobu retko posećuju. Napokon, besposličari nisu zainteresovani za one koji postižu svoje ciljeve.“
„Problem anksioznosti je čvorište mnogih skrivenih tegoba u vama. Kada počnete da se bavite uklanjanjem anksioznosti, saznaćete mnogo više o svom mentalnom sklopu.“
Najpoznatija Frojdova dela su:
Rasprave o histeriji 1895.
Tumačenje snova 1899.
Psihopatologija svakodnevnog života 1904.
S one strane principa zadovoljstva 1920.
Ego i Id 1923.
Problem ansioznosti 1936.
Kao što je Frojd govorio dok ne budemo potpuno iskreni prema sebi, dok potiskujemo svoje strahove i samopouzdanje, ne možemo u potpunosti izlečiti svoju dušu.
Piše Aleksandra Paunović